PODRAVSKI KULINARSKI UŽITCI
U kulinarskom značenju, kad se kaže Podravina to je zemljopisno - Gornja Podravina, nizina između Varaždinsko-topličkog gorja, Kalničkog gorja i Bilogore na jugu te rijeke Drave na sjeveru. Prirodni uvjeti za poljoprivredu su vrlo povoljni pa ona ima dugu agrarnu tradiciju. Vlažnost terena više pogoduje kukuruzu tako da daje dvostruko veći prinos od pšenice.
Sa sjetom i čežnjom prisjećaju se stariji, unatoč nekadašnjeg vrlo teškog života, topline obiteljskog okružja i blagdanskih jela, kada je duhovna vrijednost bila važnija od materijalne.
Starinska jela koja se danas napuštaju, kao što je to slučaj npr. sa žgancima (purom, palentom), možda zbog toga što nas nesvjesno podsjećaju na doba gladi i neimaštine. Jela kao: slanina, sir iz mišine, slane ribe, pogača,…. su „fast food“ naših stanovnika do sredine pretprošlog stoljeća. Meso se nije upotrebljavao kao svakodnevna hrana, već su pečenice uglavnom bile obredna jela, tj. spravljale su se samo za razne svetkovine. Nedjeljom se meso počelo upotrebljavati tek s porastom standarda od šestog desetljeća prošlog stoljeća.
Zlatan Nadvornik